понедељак, 5. децембар. 2011. 02:12

vrste vinaDanas u svetu postoji više od 10.000 vrsta i podvrsta grožđa koje su sve rezultat prirodne selekcije veoma velikog uticaja generacija vrednih uzgajivača. U narodu najčešća podela vina je ona po boji gde se vina dele na crna, roze i bela. Zatim prema sadržaju šećera na suva, polusuva, poluslatka i slatka. Dok je osnovna podela vina u stvari po kvalitetu gde postoji osam osnovnih tipova:

Stona vina

Stono vino je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa vinove loze. Ovo vino ne može da nosi oznaku sorte.

Stono vino sa oznakom kontrolisanog porekla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potiču iz jedne karakteristične vinogradarske regije.

Kvalitetna vina sa oznakom kontrolisanog porekla

Ovakva vina su proizvedena od jedne ili više sorti grožđa koje potiču iz jedne vinogradarske podregije sa izraženim kvalitetnim organoleptičkim svojstvima značajnim za ekološke uslove i sorte određene vinogradarske podregije, vinogorja ili položaja čiju oznaku nosi, koje je odnegovano u toj podregiji.

Vrhunska vina sa oznakom kontrolisanog porekla

Ove vrste vina su proizvedena od određene sorte ili grupe sorti grožđa koje potiču iz jednog ili više vinogradarskih položaja u okviru jednog vinogorja sa osobito izraženim kvalitetnim i specifičnim organoleptičkim i hemijskim osobinama značajnim za ekološke uslove položaja i sorte, odnosno grupe sorti grožđa. Da bi nosilo oznaku sorte, mora biti proizvedeno od najmanje 85 % grožđa sorte čije ime nosi.

Predikatna vina

Predikatna vina su ona koja u izuzetnim godinama u posebnim uslovima dozrevanja, načina berbe i prerade daju poseban kvalitet. Moraju biti proizvedena samo od grožđa preporučenih sorti za pojedino vinogorje. Vrste predikatnih vina su:

‘’Kasna berba’’ – vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano u stanju potpune zrelosti.

‘’Izborna berba’’ – vino proizvedeno isključivo od brižno izabranog grožđa.

‘’Izborna berba bobica’’ – vino od prezrelih i bobica napadnutih plemenitom plesni.

‘’Izborna berba prosušenih bobica’’

‘’Ledeno vino’’– vino proizvedeno od grožđa ubranog pri temperaturi od najmanje – 7°S, koje se prerađuje u smrznutom stanju.

Arhivska vina

Ovakva vina se čuvaju u podrumskim uslovima duže od njegovog optimalnog zrenja, a najmanje 5 godina od dana prerade grožđa u vino, od čega najmanje 3 godine u boci. Ovakva vina se posebno čuvaju za velike prilike, posebnog su izgleda i imaju specifične hrastove arhivske čepove.

Specijalna vina

Ovakve vrste vina su dobijena posebnim načinom prerade grožđa, dodavanjem posebnih dodataka, određene količine vinskog alkohola, vinskog destilata, šećera, koncetrisanog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih dodataka biljnog porekla. U specijalna vina spadaju:

desertno vino

likersko vino

aromatizovano vino – vino kome je naknadno menjan ukus dodavanjem raznih biljaka i začina.

Penušava vina

Vina koja uz ostale određene sastojke sadrže i povećanu količinu ugljendioksida, zbog kojeg se pri otvaranju boce razvija obilna i atraktivna pena. Najpoznatiji metod za dobijanje penušavih vina je šampanjski metod. Na ovakav način se dobijaju najkvalitetnija penušava vina. U ovom metodu lako belo vino se flašira zajedno sa dodatim šećerom i nešto kvasca, koji deluje na šećer i vino ponovo fermentiše, ali ovog puta u samoj boci, a ugljendioksid ostaje rastvoren u vinu pod pritiskom. Idealna baza za dobijanje penušavog vina je vino koje je suvo i sa jako izraženim aciditetom. Ovo vino mora da potiče od najfinijeg grožđa i od prvog najnežnijeg presovanja. Sekundarna fermentacija ove vrste vina traje između deset dana i tri meseca. Sledeća faza u proizvodnji penušavih vina je da se vino ostavi iznad taloga da sazri. Stajanjem iznad taloga kvalitetno vino dobija punošu koja ga odvaja od jeftinih vina. Talog na kraju treba odvojiti, a proces kojim se to radi se naziva remuage, i izvodi se veoma sporo. Boce se stavljaju u kosi položaj, sa vratom okrenutim naniže i svakog dana kratko i snažno promućkaju i okrešu dva do tri puta u smeru kazaljki sata. U ovom procesu nagib se postepeno povećava, a sama ideja je da se talog nakupi u vratu boce od čega zavisi bistrina šampanjca. Ovaj proces može da se odvija ručno (kada traje 3 meseca), ili uz pomoć kompjutera (kada traje mesec dana). Pošto se talog potpuno nagomila u vratu boce i kada se one potpuno usprave, vratovi se stavljaju u smrznuti rastvor soli gde je niska tačka mržnjenja, u svakom vratu se napravi komadić leda koji obuhvata sediment taloga. Tada se zatvarači brzo skidaju, led ispadne i boca se brzo ponovo ispravi i ubacuje se finalni čep. Postoje slatka i suva penušava vina.

1 zvezdica2 zvezdice3 zvezdice4 zvezdice5 zvezdica (Nema glasova)

Komentari su zatroveni.